SUNCEV PRESTO O VIDOVDANU

 

Jos jedna nebeska soha, Suncev nebeski prestol na stecku nisanu

 

U nasoj staroj rodovjernoj vjeri i rodovjernom hriscanstvu Bijelom Vidu (Svetovidu) bio je posvecen dan sa najvise suncanih sati u godini: dan ljetnog solsticija, prvi dan ljeta. Tog dana Sunce na zenitu dostize svoju maksimalno najvisu tacku i to je dan izmedju proljeca i ljeta, kraj proljeca i pocetak ljeta. 

Na ovom motivu stecka nisana strana proljeca obiljezena je zelenom, a strana ljeta crvenom strelicom. Izmedju njih je uklesana vertikala kao znak izmedju ova dva godisnja doba.

Plavom strelicom obiljezen romboid kao pravac nebeskog ekvatora. 

u dnu su dva kruga Sunca i lijevi krug pripada Suncu jeseni, a desni Suncu Zime. Povezuje ih spag (uze) kao znak povezanosti jeseni i zime, a njihova veza najbliza je na dan prelaska jeseni u zimu, na dan zimskog solsticija kao dana zavrsetka jeseni i pocetka zime.

Sve ovo jasno svjedoci da su tek islamizirani zitelji srednjevijekovne Bosne jos cuvali vjerovanja i simbole preislamske vjere: simbole rodovjerja i rodovjernog hriscanstva krestjana Bosanske Crkve.